Danas, 27. svibnja 2026., obilježavamo poseban datum – dan kada bi naš veliki književnik, dramatičar i kroničar društva Ivo Brešan proslavio svoj 90. rođendan.
Hrvatsko narodno kazalište u Šibeniku s poštovanjem i zahvalnošću čuva uspomenu na čovjeka i umjetnika čiji su lik i djela trajno utkani u identitet hrvatske kulture. Dok zajedno s Odjelom za kroatistiku Sveučilišta u Zadru pripremamo Četvrti bijenalni Međunarodni znanstveni i stručni skup s gotovo 40 predavača, povodom 10. obljetnice smrti profesora Ive Brešana, koju obilježavamo dogodine,
donosimo vam tekst preuzet iz nove, rukopisne knjige Grozdane Cvitan o profesoru Brešanu „Trajni sukob s Nečastivim: na sceni i oko nje“.
U znak sjećanja i dubokog poštovanja – sretan Vam 90. rođendan profesore.
Platonova poruka, moralni teret pečenog janjeta i drugarski pozdrav
Predložak za dramu Arheološka iskapanja kod sela Dilj Brešan je pronašao u Platonovoj Državi, a dva dijela radnje spaja odnosno razdvaja 17 stoljeća. Arheolog koji u naše vrijeme želi potvrditi mogućnost postojanja Platonove idealne države shvatit će da su idealu te države u Grčkoj težili oni koji nisu sasvim slijedili Platona. On je jednom u Akademiji rekao „da nikad ne pokušavamo ostvariti njegovu Politeu, jer ona je ono što bi polis trebao biti, a ne ono što može biti. Tada sam se čudio njegovim riječima i nisam ga poslušao. Sad tek shvaćam njihov pravi smisao. Ljudi su toliko nesavršena bića da nikad neće moći svoje nagone podrediti jednoj čistoj ideji pravednosti. Politeu mogu ostvariti samo bogovi…“ (I. Brešan 1981, Prolog 47: 131.) Isto je i sa svijetom u kojem živimo: nasilnici i njihove ideje mogu odvesti samo u tiraniju pojedinca i strah mase.
Nakon 10 godina slave i prijepora, 1981. godine, tada već europskoj dramskoj zvijezdi koju se konačno moglo postavljati i kod nas, uspjelo je preko Glumačke družine Histrion približiti se Šibeniku. Groteskni misterij u tri dijela Arheološka iskapanja kod sela Dilj prije 45 godina družina pod umjetničkim vodstvom Zlatka Viteza odlučila je postaviti na arheološkom lokalitetu Bribirska Glavica 11. 7. (U nekim zapisima kao datum premijere može se naći 12. 7. 1981., jer je vjerojatno 11. 7. planirana pretpremijera, ali u Centru za kulturu u Šibeniku to nije prošlo.)
O tome kako se dogodilo da se jedna Brešanova predstava premijerno konačno barem približi Šibeniku malo je tragova u arhivi Centra za kulturu Šibenik smještenoj u Državnom arhivu u Šibeniku. Među dokumentima o tome ponešto govore tek jedan troškovnik, jedan dopis SIZ-u za kulturu Šibenik i dva pisma koja bistre troškove premijere. (HR-DAŠI-101/2 (2.1.2; 2.1.3; 2.1.4; 2.3) Kutija 12. Košuljica HR-DAŠI-101/2.3) U prvom pismu Jelena Lužina iz Centra za scenske i likovne djelatnosti Pula 5. 6. 1981. (očito u svojstvu organizatora gostovanja GD Histrion) piše Draženu Grünwaldu, voditelju Poslovnice za dramska i glazbena gostovanja u Centar za kulturu Šibenik, glede dogovora za premijernu izvedbu i prvu reprizu histrionske predstave Brešanova djela zajedno s troškovnikom za jednu odnosno dvije izvedbe, kako su tražili iz Šibenika. Grünwald promptno (9. 6.) poziva Ivu Livakovića i Zlatka Gunjaču na sastanak koji će se 10. 6. održati kod direktora Putnikovića „u vezi s materijalima Histriona“ glede izvedbe Brešanovih Arheoloških iskapanja na lokalitetu u Bribiru. Izvješća o dogovoru nema, ali ostaju činjenice. Predstava je odigrana, a nakon nje slijedi drugo sačuvano pismo. Potpisuje ga Ante Pulić u svojstvu direktora (što je, naravno, netočno, ali je valjda zapovjeđeno, jer Pulić je pomoćnik direktora do kraja desetljeća). Upućeno je 22. 7. 1981. OOUR-u Centra za kulturu Radničkog narodnog sveučilišta Moša Pijade u Zagrebu, a odnosi se na honorar za jednu izvedbu Arheoloških iskapanja. Toliko je, naime, na kraju dogovoreno (iako je u početku bilo riječi o najmanje dvije predstave). Prvi dio honorara je upravo plaćen, a drugi će se isplatiti – javljaju iz Šibenika – kad RNS na žiro račun Mjesne zajednice Bribir plati 5.000 dinara za pečeno janje naručeno za potrebe predstave „a nama pošaljete uvjerenje da ste to učinili. Ovo tražimo jer nas Mjesna zajednica moralno tereti za te troškove“. Također, umanjit će isplatu drugog dijela ugovora za 3 000 koliko su platili kamion za prijevoz scenografije s Glavice do Vodica! I, naravno, na kraju pisma: „Drugarski vas pozdravljamo.“ Nakon toga odlučili su sastaviti „Troškovnik organizacije praizvedbe drame Ive Brešana: Arheološka iskapanja u selu Dilj“ koji 30. 7. potpisuju Joso Milutin, Pavle Roca (djelatnici Centra) i Tome Mileta (djelatnik SIZ-a za kulturu). Ukupan iznos: 103 500 dinara. Kako je aproksimativni izračun bio 100 000 dinara, a Centar je zaključio da može participirati tek s 30 000, Izvršni odbor SIZ-a odlučuje pokriti ostalih 70 000. Slijedi dopis stvarnog direktora Drage Putnikovića šibenskom SIZ-u za kulturu s priloženim troškovnikom i završnom rečenicom „Molimo vas da nam navedena sredstva u iznosu 70 000.-dinara, ako nije moguće i onaj iznos koji premašuje stvarna realizacija, doznačite čim prije.“ (HR-DAŠI101/2 (2.2.1.) Kutija 12. Košuljica 2.2.1. ) Jasno, riječ je o onih 3 000 dinara za kamion – koje su već odlučili skinuti s drugog dijela računa za RNS Moša Pijade. S nepokrivenih 500 dinara pokazana je „dobrohotnost i naklonost iznad svega“, pa papir bilježi da iz Centra, ovaj put na adresu SIZ-a stiže još jedna (ponovljena) odluka: „Drugarski vas pozdravljamo.“ Ljetne vrućine raznježe ljude pa i direktore.
Brešanove predstave često nisu bile samo na sceni nego i oko nje. Proglašavanje pečenog janjeta (za potrebe predstave) moralnim teretom Centra za kulturu samo je dodatak grotesknom Brešanovom misteriju kojim su histrioni tog ljeta poharali obalu.
Vjerujem kako se profesor u onostranosti smije moralnom teretu pečenog janjeta i svim konotacijama koje ta slika sa sobom nosi. Za manje od dvije godine njegov radni vijek preselit će iz Gimnazije u Centar. Koga zanima nova groteska može se naći u arhivu grada ili u novoj knjizi , a sadrži opis radnog mjesta Ive Brešana u Centru za kulturu Šibenik. O tome drugom prigodom.
