Projekt predstavljanja povijesne i kulturne baštine grada Kaštela u Šibeniku
HNK u Šibenik uoči Valentinova poklanja kaštelansku ljubavnu priču!
Organizatori: HNK u Šibeniku, Grad Kaštela i TZ grada Kaštela
Suorganizatori: Muzej grada Kaštela i SŠ “Braća Radić”
„Lipo ti je, pobre, pogledati,
Od Solina do grada Trogira
Ter Kaštele ravne razgledati,
Kojeno su prilika misira.“ Andrija Kačić Miošić
Drugi najveći grad u Splitsko-dalmatinskoj županiji, koji je administrativno spoj sedam povijesnih naselja, grad Kaštela, želi pokazati svoju bogatu povijesnu, kulturnu i enološku tradiciju i Šibeniku. Uvijek pod stigmom teške industrije koja je ovaj neprocijenjivi biser Jadrana desetljećima uništavala, Kaštela žele pokazati da okreću novu stranicu u svom razvoju i da mogu i znaju vratiti stari sjaj svoga grada u kojima se prvi počeci turizma bilježe prije više od jednog stoljeća otvaranjem prvog hotela Shoulavy u Kaštel Lukšiću. U prilog tome govore brojni projekti na ekološkom i gospodarskom planu koja Kaštela sve više okreću turizmu, nautici, poticanju malog i srednjeg poduzetništva. Gledajući bogatu povijesnu i kulturnu baštinu, svjesni smo da veliki broj Hrvata, a još manje turista, slabo poznaje neke od najljepših kaštelanskih priča. Samo dio njih želimo prezentirati i u Šibeniku uoči Valentinova, 13. veljače u HNK u Šibeniku s početkom u 20.00 sati.
Projekt predstavljanja kaštelanskih priča sastoji se od tri dijela, tri priče koje ćemo prezentirati:
– priča o ljubavi (Legenda o Miljenku i Dobrili – kazališna predstava u 20.00 sati)
– priča o vinu i gastronomiji (Srednja škola braće Radić – foaje HNK u Šibeniku od 19.00)
– priča o tradicijskom odijevanju (Muzej grada Kaštela – foaje HNK u Šibeniku od 18.00)
Slobodan ulaz uz preuzimanje besplatnih ulaznica na blagajni kazališta
Foaje HNK u Šibeniku/ Spomen soba Ive Brešana u 18 sati
IZLOŽBA MUZEJA GRADA KAŠTELA
„Kaštelansko-šibenski intermezzo – Miljenko i Dobrila“, Sanja Acalija
Legendu o poznatim ljubavnicima predstavljamo kroz zanimljivu izložbu, a kao podsjetnik na bogatu hrvatsku i kaštelansku kulturnu baštinu koja je uporište pronašla u sudbini Miljenka i Dobrile, dvoje mladih čija nesretna ljubav povezuje više hrvatskih gradova i umjetnika. Ljubavna priča iz 17. stoljeća o Miljenku i Dobrili kojoj su se ispriječili zavađeni roditelji, često se uspoređuje s tragičnom sudbinom Romea i Julije. Sudbina ovih ljubavnika nadahnula je brojne umjetnike,
tako su Miljenko i Dobrila zaživjeli u brojnim kazališnim uspješnicama, likovnim i literarnim radovima. Operu Miljenko i Dobrila skladao je Milivoj Koludrović, ugledni zborovođa, glazbeni pedagog i skladatelj, rođen 1881. godine u Kaštel Novome. Opera je nastala u Zagrebu 1942. godine kao opsežno djelo na hrvatskome jeziku. Oblikovana je u narodnom duhu, bez folklornih elemenata. Libretto pučke opere u tri čina s predigrom i epilogom Koludrović je napisao 1944. godine i tiskao u zasebnoj knjižici u vlastitoj nakladi, radnja je smještena u 1674. godini. Opera je uspješno izvedena u Splitu 1952. godine, u Rijeci 1954. godine i Zagrebu 1955. godine. Izdvojili bi i šlager Zdenka Runjića pod nazivom „Legenda o Miljenku i Dobrili“ u izvedbi Tereze Kesovije 1964. godine na festivalu „Melodije Jadrana“. Crtač stripova Žarko Baker i tekstopisac Srećko Eterović tijekom 1968. godine u zagrebačkom listu „Vijesnik“, u nastavcima su objavili strip „Miljenko i Dobrila“. Klapa Sveti Juraj HRM snimila je na temu tragične ljubavi Miljenka i Dobrile video spot za poznatu pjesmu „Ružo crvena”. Global Love Museum je uz pomoć Muzeja grada Kaštela i pod pokroviteljstvom Turističke zajednice Grada Kaštela 2017. godine u Kaštelima organizirao putujuću izložbu a legendu o Miljenku i Dobrili putem virtualnog muzeja odaslao u svijet. U Kaštelima se ustalila i turistička gradska manifestacija “Legenda o Miljenku i Dobrili” – o renesansnoj ljubavi mladog para u
sklopu koje se izvodi kazališna predstava “Miljenko i Dobrila”…
Napravljeni su i kostimi inspirirani modom 17. do 19. stoljeća. Nela Burić Martinčić („Genin“d.o.o.), za potrebe izložbe reinterpretirala je haljinu i odijelo “francuskog tipa“ kako bi zadovoljili potrebe za vizualizacijom Miljenka i Dobrile u Muzeju Grada Kaštela i pomogli interpretatorici baštine u sklopu projekta Dalmatia storytelling destinacija.
Foaje HNK u Šibeniku/ Spomen soba Ive Brešana u 19 sati
PRIČA O VINU
CRLJENAK KAŠTELANSKI = ZINFANDEL
Kaštelanski Crljenak je stara, gotovo zaboravljena hrvatska sorta koja u posljednje vrijeme zaokuplja domaću i stranu vinogradarsku javnost. Naime, utvrđeno je da Kaštelanski Crljenak i američka sorta Zinfandel imaju identičan genetski profil, odnosno da se radi o istoj sorti vina što je pomoglo u rješavanju misterija njezina podrijetla. Ta je sorta, pod imenom Zinfandel, u ranim dvadesetim godinama 19. stoljeća iz Carskog državnog rasadnika u Beču (u kojem su se nalazile brojne sorte tadašnje monarhije) prenesena u SAD, točnije na Long Island. Na sjeveroistoku zemlje je vrlo brzo postala cjenjena sorta i to najprije kao zobatica dok je u hladnijim područjima uzgajana i unutar staklenika. Tridesetak godina kasnije prenesena je u Kaliforniju u kojoj se vrlo brzo proširila i to posebno za vrijeme tzv. Zlatne groznice. Osamdesetih godina 19. stoljeća dobiva status najrasprostranjenije sorte u Americi. Velika rasprostranjenost Zinfandela u Americi potakla je istraživanje o njegovom porijeklu. Među brojnim prikupljenim uzorcima u različitim zemljama Europe, našao se i uzorak sorte kaštelanski Crljenak, uzet prema preporuci dipl. ing. Ante Vuletina iz vinograda Ivice Radunića u Kaštel Novom. Analiza je pokazala identičan genetski profil kaštelanskog Crljenka i Zinfandela čime je napokon razriješen misterij podrijetla najpopularnije sorte u Americi. Dodatni dokaz hrvatskom podrijetlu ove sorte pruža otkriće o bliskoj rodbinskoj vezi mnogih drugih hrvatskih autohtonih sorti i Zinfandela / Primitiva / kaštelanskog Crljenka.
Ovom prigodom ćemo predstaviti i kušati Crljenak kaštelanski od različitih proizvođača sljubljen sa kaštelanskim delicijama.
Kaštelanske tradicionalne slastice će pripremiti učenici i profesori SŠ Braća Radić, K.Štafilić.
