U Hrvatskom narodnom kazalištu u Šibeniku, povodom 154. obljetnice postojanja, koju naša kazališna kuća obilježava 29. siječnja, priređen je bogat program.

Tako u slavljeničkom mjesecu pogledajte domaću uspješnicu „Dođi gola na večeru“, obiteljsku predstavu „Dražen“ – o liku i djelu našeg maloga, Dražena Petrovića, monokomediju Tarika Filipovića „Sex i glad“, koncert „Opera perduta“, te dvije predstave HNK Mostar – „Noć s Aleksom“ i „Gnijezdo“!

FARSA – ŠTO JE TO?

„Dođi gola na večeru“ – farsa koja svoje likove stavlja u nevjerojatne situacije u kojima se suočavaju s brojnim nečuvenim preprekama na programu je u subotu, 13. siječnja u 20 sati.
Predstava je nastala prema tekstu „Pidžama za šestero“ Marca Camolettija, suvremenog francuskog autora. Radnja se vrti oko zavodnika Bernarda koji na večeru poziva svoju ljubavnicu, dok mu je supruga na putu. Dolazi mu i prijatelj Robert koju bi mu trebao pomoći kad shvate da se Bernardova supruga iznenada vraća. No, Robert zabunom predstavi kuharicu kao svoju djevojku, ljubavnica postaje kuharica, supruga žestoko sumnja, a na kraju se pojavljuje i ljubavničin muž. Izuzetno zabavna, kompleksna radnja, prepuna obrata i događanja. Klasična, sjajno napisana komedija zabune s krivim identitetima, ulascima na kriva vrata i stravičnom zbrkom.
Režiju potpisuje Nina Kleflin, redateljica s kojom je HNK surađivao i na predstavama Fantazija, Gaćie te dječjoj trilogiji Matilda, Čoz -Čarobnjak iz Oza i Buratino. Uloge tumače Bojan Brajčić, Donat Zeko, Oriana Kunčić, Ana Perković, Franka Klarić i Krešimir Jelić.

OPERA PERDUTA U IZVEDBI NERE GOJANOVIĆ I NELE ŠARIĆ

U petak, 26. siječnja s početkom u 20 sati u foajeu kazališta nastupit će mezzosopranistica Nera Gojanović uz kavirsku pratnju Gordane Pavić. Na koncertu pod nazivom “Opera perduta“ njihova gošća bit će zadarska sopranistica Nela Šarić. Vjerujemo kako nas čeka prava glazbena poslastica „izgubljenih opernih djela“ klasičnog razdoblja u izvedbi ovi triju dama.
Ulaz na koncert je slobodan, uz preuzimanje besplatnih ulaznica na blagajni kazališta.

OBITELJSKA PREDSTAVA „DRAŽEN“ – o liku i djelu našeg maloga, Dražena Petrovića

Predstava „Dražen“ s kojom je svečano zatvoreno 63. izdanje Međunarodnog dječjeg festivala, Šibenik, koju je HNK producirao s Trešnjom, kazalištem za djecu i mlade iz Zagreba, u siječnju pogledajte na daskama kazališta. Na rasporedu je u subotu, 20. siječnja u 11 sati te 22. 24. i 25. siječnja u 19 sati.
Kroz predstavu se dotiču poznati i manje poznati događaji iz Draženove rane mladosti. Svaka scena u predstavi ima stvarno i istinito izvorište koje je temeljeno na svjedočanstvima ljudi koji su ga jako dobro poznavali. Obavljeni su iscrpni intervjui s Biserkom i Acom Petrovićem, te s Nevenom Spahijom – Draženovim najboljim prijateljem iz djetinjstva, a upravo na temelju njihovih svjedočanstava te istraživanja, nastao je dramski tekst. Radnja predstave obuhvaća period od Draženova učenja gitare u glazbenoj školi i prvih ulazaka u košarkašku dvoranu s bratom, do povijesnog osvajanja prvenstva države s KK Šibenkom.
„Predstava je namijenjena djeci i mladima, a kroz priču o Draženu Petroviću motiviramo publiku na promišljanje o važnosti upornosti, ustrajnosti i neprestanom stremljenju ka napretku kao fundamentalnom pokretaču na svim poljima ljudskog djelovanja. Upravo upornost i veliki rad determiniramo kao krucijalni kriterij uspjeha u bilo kojem polju, bilo da se radi o glazbi, prirodnim znanostima, sportu ili nečem trećem. Kolateralno, predstava se bavi popularizacijom košarke i sporta općenito, prenoseći preko sporta temeljne ljudske vrijednosti pomaganja i zaštite slabijih, ljubavi, poštenja, zajedništva i prihvaćanja različitosti.“
Nagrađena je sa dvije Nagrade hrvatskog glumišta za 2023. godinu, i to Nagradom za najbolju predstavu za djecu i mlade te Nagradom za najbolju mušku ulogu koja je pripala Toniju Kukuljici za ulogu Dražena.
Uz Tonija Kukuljicu u ovoj šibenskoj kazališnoj verziji igraju i Stipe Jelaska (Spahija), Leon Dubroja (Aco), Ana Ledenko Gregur (Biserka), Jakov Bilić (Jole), Bojan Brajčić (Boki), Krešimir Jelić (Trener Jelavić), Ana Perković (Martina), Janja Avdagić ((Nada), Kristian Šupe (Profesor / klinac).

„SEX I GLAD“ TARIKA FILIPOVIĆA, TE „NOĆ S ALEKSOM“ I „GNIJEZDO“ HNK MOSTAR

U drugoj polovici siječnja na programu kazališta tri su gostujuće predstave. Krećemo s predstavom „Seks i glad“, u produkciji Fiji grupe, koja je na programu u subotu, 20. siječnja s početkom u 20 sati.
Predstava je multimedijalna i interaktivna, u formi kolažnog showa te nudi red pjesme, red plesa i više redova urnebesne zabave inspirirane ovom vječno intrigantnom temom. Sam tekst baziran je na više dramskih, socioloških i antropoloških predložaka, a kompilirali su ga Tarik Filipović i dramaturginja Nina Skorup, uz redatelja Marija Kovača. Doktor seksologije, profesor i playboy, kojeg je utjelovio omiljeni glumac Tarik Filipović, vodi gledatelje na uzbudljivi safari kroz prašumu pojmovlja iz područja ljudske seksualnosti. Koliko god živimo u hiperseksualiziranom dijelu svijeta, toliko je još uvijek ova tema mnogima u sferi tabua. “SEX & GLAD – Doktor za one stvari” je predstava koja služi upravo detabuiziranju tih područja ljudske prirode.
Naravno, kao i u komičnim prethodnicama i uspješnicama u kojima je Tarik sudjelovao kao autor i glumac (Predsjednici&Ca, Spektakluk, Magic Act Show, Ćiro…), tako je i ovom monoshowu primarni zadatak opustiti vas, educirati, zabaviti i nasmijati.
Jer, smijeh je najpouzdaniji i najučinkovitiji lijek u ova impotentna vremena.
Upoznat ćete, ili prepoznati vrste seksualnih odnosa, seksualnih pomagala, ali i seksualne prepreke koje ćemo pokušati otkloniti.

Uoči 154. obljetnice postojanja, koju naša kazališna kuća obilježava 29. siječnja, u goste je pozvano Hrvatsko narodno kazalište iz Mostara, čije su predstave na programu u subotu, 27. siječnja u 20 sati kada ćete imati priliku pogledati dramu „Noć s Aleksom“ te u ponedjeljak, 29. siječnja u 20 sati kada će izvesti predstavu „Gnijezdo“.

„Noć s Aleksom“ prava je biografska drama. Prikazuje lik Alekse Šantića, točnije, njegove posljednje dane. Stvarajući lik pjesnika, pedesetšestogodišnjaka koji boluje od tuberkuloze, a prema glasinama i od sifilisa, Marko Tomaš obilato se koristi flashbackovima. Otvarajući brane sjećanjima, stari pjesnik susreće vlastiti alter-ego u liku Alekse K.
Drama daje mnoštvo biografskih podataka o velikom mostarskom pjesniku. U njoj možemo prepoznati priču o raspadu obitelji Šantić. Posljednji fantazmagorični prizor između Alekse i majke Mare, upućuje na „poznato“ majčino prokletstvo. Majka pjesniku nije dopustila ženidbu za djevojku katoličke vjeroispovijesti. To se dodatno potencira u sceni gdje Šantić u snu susreće prijatelja, mrtvog pjesnika Osmana Đikića, koji je izbjegao takvu sudbinu, i sretno se oženio nevjestom „iz drugog plemena“ što je opjevao u poznatoj pjesmi „Đaurko mila“ koja je postala kultna sevdalinka, i u tu je svrhu integrirana u dramu.

„Gnijezdo“ je autorski projekt Marine Petković Liker, a tekst je inspirirano poezijom Marka Tomaša.
„Krhki prostor pripadanja
Što bi moglo biti ”gnijezdo” – mjesto koje se želi stvoriti, mjesto koje nam je temelj, mjesto koje sigurno i toplo, mjesto…
Osjećam, živimo u vremenu koje je obilježeno raznim nemirima. Svaki trenutak ima svoju priču. Svaka je priča intimna, ali i društveno određena. Prošlost, sadašnjost i budućnost oblikuju naše unutarnje borbe iz kojih se ne možemo istrgnuti i zbog kojih postajemo nimalo različit pojedinac u iscrpljenoj zajednici. …posvuda čovjek / jedan isti čovjek / izgubljeni čovjek /… a suočen je sa smrću (M. Tomaš, „Čovjek“). Boreći se sa sobom borimo se i s drugima te stvaramo odnose i probleme koji nas sve dublje uranjanju u nezadovoljstva i osjećaj životne bezizlaznosti usprkos optimizmu preživljavanja. Kao da smo navikli živjeti u kriznoj situaciji, kao da je nagon za preživljavanjem tek mrvicu jači od prepuštanja smrti. Ono što nas nerješivo muči na društvenoj i političkoj razini zapravo je sadržaj naših intimnih svjetova i odnosa s onima koji su nam najbliži. Ipak, nemogućnost rješavanja problema, zamjeranje i neopraštanje još nas uvijek nisu izbrisali, samo su nas učinili malo manje Ljudima kakve smo željeli utisnuti u sjećanja. Pa ako i nije moguće riješiti, možda je moguće susresti se.“

Ulaznice su dostupne online i na blagajni kazališta od 10:00 do 13:00 sati te na dan izvedbe 1 sat prije početka programa.