Energetska obnova zgrade
Hrvatskog narodnog kazališta u Šibeniku

Sezona 2023./2024.

HAMLET – evidencija zločina jedne monarhije

PRODUKCIJA: Kazalište Marina Držića, Dubrovnik
AUTOR: B.M. Koltèsu i W. Shakespeare
REDATELJ: Livija Pandur
HAMLET KMD

PRODUKCIJA:

Adaptacija teksta: Livija Pandur
Dramaturgija i adaptacija teksta: Tibor Hrs Pandur
Scenografija i kostimi: Livija Pandur i Irena Kraljić
Autor glazbe i oblikovatelj zvuka: Žarko Dragojević
Oblikovateljica rasvjete: Vesna Kolarec
Oblikovatelj video projekcija: Miran Brautović
Suradnica za pjevanje: Ines Tričković
Fotograf: Aljoša Rebolj
Inspicijentica: Anita Bubalo

IGRAJU:

Hamlet - Nikša Arčanin
Ofelija - Marija Šegvić
Gertruda - Mirej Stanić
Klaudije - Zdeslav Čotić

VRSTA PRODAJE

Slobodna prodaja

Opis

Poznata je činjenica da se ubojica uvijek vraća na mjesto zločina. Ako on je, onaj koji mislim da je, onda se ubojica neće vratiti na mjesto zločina, jednostavno zato što ubojica „je“ mjesto zločina. Ubojica je sustav. Zlo je odnos prema drugome. Zlo je odabrati zlo.

Subcomandante Marcos i P. I. Taibo II: Muertos Incomodos – Falta lo que Falta

Dan umorstava u povijesti o Hamletu (1974.) dramska je adaptacija Bernarda-Marie Koltèsa (1948.–1989.), na kojoj se temelji naša predstava, a sublimira događaje iz Hamleta u jedan jedini dan i na samo četiri lica, za koja se čini, da zatvoreni u posmrtnom bunkeru uprizoruju uvijek jednu te istu dramu. Svjedoci smo sukoba dviju generacija i dva svjetonazora: Hamlet i Ofelija protiv Klaudija i Gertrude, koji podupiru interpretaciju raskola koji Hamlet utjelovljuje već kod Shakespearea, jer izražava radikalnu sumnju u dominantni poredak elizabetanske Engleske i optimističnu sliku svijeta 16. stoljeća. Critchley i Webster pišu da je „Hamletov svijet određen sveprisutnošću špijunaže“ i da je „Hamlet drama nadzora u policijskoj državi“. Jan Kott bi rekao da se Hamlet opire “velikom mehanizmu povijesti” ili “feudalnom klanju” koji u nezaustavljivim ciklusima pretvara krvnike u žrtve i žrtve u krvnike. Suvremena čitanja Shakespearea utjecala su na Koltèsovu adaptaciju, a mi smo po istom principu nastavili. Zadržali smo Koltèsovu osnovnu strukturu, gotovo sve prilagodbe monologa i dijaloga, ostale su vjerne njegovoj dramaturgiji, ali smo u isto vrijeme osjećali da njegov zaplet moramo dovesti do krajnjih posljedica baš zbog njegove radikalnosti, domisliti ju do kraja. Budući da Koltèsov predložak (unatoč promijenjenih koordinata) prati slavni Shakespeareov rasplet, smatrali smo potrebnim da naš „Hamlet“ završi potpuno neočekivano. Osnovna teza koju preispitujemo je: što bi se dogodilo kad Hamlet ne bi kapitulirao ikad bi ostao vjeran svojoj sumnji u smisao krvave osvete kao sredstva uspona do vlasti. Hamlet, koji ostaje vjeran nenasilju. Hamlet koji se odupre „velikom mehanizmu“ povijesti feudalnog klanja, pa kao pravi tragični junak odluči da odustane i emigrira. I što bi se dogodilo ako se Ofelija odupre i ne bude samo bespomoćna žrtva? Što ako je njezino samoubojstvo barem čin otpora? U skladu sa suvremenom feminističkom interpretacijom u našoj su verziji ženske uloge jednakovrijedne muškim.

NAJAVLJENA PRIKAZIVANJA
Trenutačno nema najave
PRIJAŠNJA PRIKAZIVANJA
8 veljače, 2024. u
  • 20:00
  • HNK U ŠIBENIKU

    Galerija

    AUTOR FOTOGRAFIJA: Aljoša Rebolj