Kalendar događanja

kako je počeo rat na mom otoku

Srijeda, 27/02/2019 20:00h
--------

SLOBODNA PRODAJA

--------

Predstava je na repertoaru GDK "Gavella" 26. i 27. veljače

Koprodukcija HNK u Šibeniku i GDK ''Gavella''
AUTOR: Ivo i Vinko Brešan
REDATELJ: Dražen Ferenčina
ULOGE: Boris Svrtan, Janko Rakoš, Jakov Bilić, Nenad Cvetko, Franka Klarić, Šime Bubica, Igor Kovač, Anica Kovačević, Ivan Grčić, Nikola Baće, Zoran Gogić

 


"Kako je počeo rat na mom otoku", film Vinka Brešana, nastao 1996. po scenariju Ive i Vinka Brešana, svojevrsna je prekretnica u hrvatskom filmu '90-ih – spojivši rat, odnosno njegov početak, kao temu sa žanrom komedije, "Otok" je uspio progovoriti o onome što smo tada proživljavali na humorističan način, prikupivši, dotad se činilo nevjerojatnih, 342 tisuće gledatelja. Redovi ispred kina i natpisi "Rasprodano" na blagajnama vjerojatna su posljedica činjenice da je ovaj film komunicirao i nasmijavao, analizirao i ironizirao, propustivši olakšavajući smijeh u nataloženu tamu. I pogled unatrag, više od 20 godina nakon kino-premijere, smješta ovaj rad među ponajbolja, najvitalnija ostvarenja naše kinematografije, zahvaljujući dinamično skrojenoj fabuli, živim, glumstvenim likovima s kojima se možemo poistovjetiti, dijalozima koji su nam se uspjeli upisati u kolektivnu memoriju, sugestivnoj tragikomičnoj atmosferi... A sada će "Otok" oživjeti i u kazalištu, u koprodukciji dvaju teatara - GDK "Gavella" i HNK u Šibeniku, kroz adaptaciju scenarija dramaturginje Željke Udovičić Pleština te u režiji Dražena Ferenčine. Jer ova u osnovi intimna priča, utkana u turbulentne društvene okolnosti jednog razdoblja koje nas je bez sumnje odredilo, ima nam – vjerujemo – što reći i danas, na pozornici.

 

Ol' smo za jedan dan

OPŠIRNIJE Četvrtak, 28/02/2019 20:00h
--------

PROGRAM PRETPLATE / SLOBODNA PRODAJA

--------

HNK Split
AUTOR: Marko Uvodić
REDATELJ: Trpimir Jurkić
ULOGE: Arijana Čulina, Nenad Srdelić, Snježana Sinovčić Šiškov, Petra Kovačić Pavlina, Stipe Radoja, Monika Vuco, Trpimir Jurkić, Domagoj Mijić


Ulaznice su u online prodaji, a možete ih i rezervirati na tel: 022 212 473 ili e-mail: blagajnakazalista@gmail.com

Prodaja ulaznica na blagajni kazališta od 25. veljače u vremenu od 10 do 12 , a na dan predstave i sat vremena prije početka.

 

  KUPI ULAZNICU ONLINE

kako je počeo rat na mom otoku

Petak, 01/03/2019 20:00h
--------

SLOBODNA PRODAJA

--------

Gostovanje na 15. virovitičkim kazališnim susretima- Virkas 2019

 

Koprodukcija HNK u Šibeniku i GDK ''Gavella''
AUTOR: Ivo i Vinko Brešan
REDATELJ: Dražen Ferenčina
ULOGE: Boris Svrtan, Janko Rakoš, Jakov Bilić, Nenad Cvetko, Franka Klarić, Šime Bubica, Igor Kovač, Anica Kovačević, Ivan Grčić, Nikola Baće, Zoran Gogić


"Kako je počeo rat na mom otoku", film Vinka Brešana, nastao 1996. po scenariju Ive i Vinka Brešana, svojevrsna je prekretnica u hrvatskom filmu '90-ih – spojivši rat, odnosno njegov početak, kao temu sa žanrom komedije, "Otok" je uspio progovoriti o onome što smo tada proživljavali na humorističan način, prikupivši, dotad se činilo nevjerojatnih, 342 tisuće gledatelja. Redovi ispred kina i natpisi "Rasprodano" na blagajnama vjerojatna su posljedica činjenice da je ovaj film komunicirao i nasmijavao, analizirao i ironizirao, propustivši olakšavajući smijeh u nataloženu tamu. I pogled unatrag, više od 20 godina nakon kino-premijere, smješta ovaj rad među ponajbolja, najvitalnija ostvarenja naše kinematografije, zahvaljujući dinamično skrojenoj fabuli, živim, glumstvenim likovima s kojima se možemo poistovjetiti, dijalozima koji su nam se uspjeli upisati u kolektivnu memoriju, sugestivnoj tragikomičnoj atmosferi... A sada će "Otok" oživjeti i u kazalištu, u koprodukciji dvaju teatara - GDK "Gavella" i HNK u Šibeniku, kroz adaptaciju scenarija dramaturginje Željke Udovičić Pleština te u režiji Dražena Ferenčine. Jer ova u osnovi intimna priča, utkana u turbulentne društvene okolnosti jednog razdoblja koje nas je bez sumnje odredilo, ima nam – vjerujemo – što reći i danas, na pozornici.

 

LEDA

Subota, 09/03/2019 20:00h
--------

SLOBODNA PRODAJA

--------

PREMIJERA

 

HNK U ŠIBENIKU

Autor: Miroslav Krleža

Redatelj: Boris Svrtan


Dio Glembajevskog ciklusa, a i jedina drama Miroslava Krleže s podnaslovom „komedija“. Leda je šaljiva točka na “i” velikog i pomalo mračnog glembajevskog ciklusa, a započinje trenutak nakon spolnog čina protagonista.

Ritmički ju pokreću preljubi te je ona svojevrsna ljubavna igra vođena hirovima i zaljubljenostima aristokracije i građanstva. Dekadencija i hedonizam drame protkan s dvije noćne dame koje vrebaju moguće mušterije, dok se na njihovom „radnom mjestu“ ustvari odvijaju cijeli zapleti i raspleti svih drugih. Drama ne sadrži jednog pravog protagonista ili zaplet, jer svi imaju podjednako važnu ulogu. Likovi uglavnom, ne slušajući druge, drže monologe.

Leda je festival površnosti, pomodnosti, polutalenata i promiskuitetnosti. Karnevalska noć je takva i zato što se njezin karnevalski karakter prepoznaje po ludilu, miješanju parova i kratkotrajnosti svega, ali i zato što se u njoj stavljaju maske raznih emocija. Gotovo sve djeluje umjetno i prenaglašeno, a likovi su gotovo karikature. Nemajući pravih vrijednih preokupacija, prepuštaju se tračanju, niskim strastima, preljubu, flertu i generalno izokrenutim stavovima. Fokusiraju se samo na ono materijalno i tjelesno. Imati, a ne biti. Jedina osoba vjerna sebi u drami je noćna dama, koja je upravo takva kakva jest, bez maske.

 

LEDA

Nedjelja, 10/03/2019 20:00h
--------

PROGRAM PRETPLATE / SLOBODNA PRODAJA

--------

HNK U ŠIBENIKU

Autor: Miroslav Krleža

Redatelj: Boris Svrtan


Dio Glembajevskog ciklusa, a i jedina drama Miroslava Krleže s podnaslovom „komedija“. Leda je šaljiva točka na “i” velikog i pomalo mračnog glembajevskog ciklusa, a započinje trenutak nakon spolnog čina protagonista.

Ritmički ju pokreću preljubi te je ona svojevrsna ljubavna igra vođena hirovima i zaljubljenostima aristokracije i građanstva. Dekadencija i hedonizam drame protkan s dvije noćne dame koje vrebaju moguće mušterije, dok se na njihovom „radnom mjestu“ ustvari odvijaju cijeli zapleti i raspleti svih drugih. Drama ne sadrži jednog pravog protagonista ili zaplet, jer svi imaju podjednako važnu ulogu. Likovi uglavnom, ne slušajući druge, drže monologe.

Leda je festival površnosti, pomodnosti, polutalenata i promiskuitetnosti. Karnevalska noć je takva i zato što se njezin karnevalski karakter prepoznaje po ludilu, miješanju parova i kratkotrajnosti svega, ali i zato što se u njoj stavljaju maske raznih emocija. Gotovo sve djeluje umjetno i prenaglašeno, a likovi su gotovo karikature. Nemajući pravih vrijednih preokupacija, prepuštaju se tračanju, niskim strastima, preljubu, flertu i generalno izokrenutim stavovima. Fokusiraju se samo na ono materijalno i tjelesno. Imati, a ne biti. Jedina osoba vjerna sebi u drami je noćna dama, koja je upravo takva kakva jest, bez maske.

 

LEDA

Ponedjeljak, 11/03/2019 20:00h
--------

SLOBODNA PRODAJA

--------

HNK U ŠIBENIKU

Autor: Miroslav Krleža

Redatelj: Boris Svrtan


Dio Glembajevskog ciklusa, a i jedina drama Miroslava Krleže s podnaslovom „komedija“. Leda je šaljiva točka na “i” velikog i pomalo mračnog glembajevskog ciklusa, a započinje trenutak nakon spolnog čina protagonista.

Ritmički ju pokreću preljubi te je ona svojevrsna ljubavna igra vođena hirovima i zaljubljenostima aristokracije i građanstva. Dekadencija i hedonizam drame protkan s dvije noćne dame koje vrebaju moguće mušterije, dok se na njihovom „radnom mjestu“ ustvari odvijaju cijeli zapleti i raspleti svih drugih. Drama ne sadrži jednog pravog protagonista ili zaplet, jer svi imaju podjednako važnu ulogu. Likovi uglavnom, ne slušajući druge, drže monologe.

Leda je festival površnosti, pomodnosti, polutalenata i promiskuitetnosti. Karnevalska noć je takva i zato što se njezin karnevalski karakter prepoznaje po ludilu, miješanju parova i kratkotrajnosti svega, ali i zato što se u njoj stavljaju maske raznih emocija. Gotovo sve djeluje umjetno i prenaglašeno, a likovi su gotovo karikature. Nemajući pravih vrijednih preokupacija, prepuštaju se tračanju, niskim strastima, preljubu, flertu i generalno izokrenutim stavovima. Fokusiraju se samo na ono materijalno i tjelesno. Imati, a ne biti. Jedina osoba vjerna sebi u drami je noćna dama, koja je upravo takva kakva jest, bez maske.

 

 

LEDA

Utorak, 12/03/2019 17:30h
--------

SLOBODNA PRODAJA

--------

Organizirani dolazak učenika srednjih škola

Izvedbe su u 12 i 17:30 sati


 

Nikomu pravo

Ponedjeljak, 18/03/2019 10:00h
--------

SLOBODNA PRODAJA

--------

Ciklus za djecu i mlade

 

Organizirani posjet djece predškolskog uzrasta te učenika od 1. do 4. razreda osnovne škole

 od 18. do 22. ožujka 2019. u 10 i 11:30 sati

 

Ana Prolić prema motivima narodne pripovijetke Svijetu se ne može ugoditi

Dob: 5+

Režija: Ana Prolić

Priču o premetanju po magarcu igraju:
Juraj Aras – u ulozi magaraca/ tumača
Sanja Zalović – u ulozi mame
Dominik Karakašić – u ulozi sina
Anđela Ćurković Petković - u ulogama: starica u napuštenom selu, zabrinuta građanka, djelatnica, graničar, aktivist
Irena Bausović - u ulogama: starica u napuštenom selu, zabrinuta građanka, djelatnica, graničar, aktivist
Tamara Šoletić – u ulogama: starica u napuštenom selu, zabrinuta građanka, djelatnica, graničar, aktivist
Radojka Kozulić – u ulozi inspicijentice
Robert Košta – u ulozi scenskog majstora


Ovo je jako važna priča.
Ovo je priča o tome kako je teško biti i ostati svoj. Ali i o tome kako je to moguće. Ovo je priča o slobodi. 
Ovo je i priča o tome kako je bitno čuti i poštovati tuđe mišljenje, ali i o tome kako valja sačuvati, obraniti i poštovati i svoje.
Priča je ovo o tome kako postoji više načina putovanja na magarcu ( i s magarcem). I o tome da su svi načini jednako pravi (ili jednako krivi), ovisno iz kojega ih se kuta gleda. Dakle, priča o slobodi. 
Ovo je priča o tome kako je lako suditi i osuditi. I o tome kako je lako prihvatiti osudu. Dakle, o slobodi.
Ovo je priča o mami, sinu, magarcu i njihovom putovanju kroz sela, gradove, polja. O putovanju zbog putovanja. O putovanju zbog iskustva. 
Ovo je priča i o muhama koje zuuuje, dosadne su i guraju svoj nos tamo gdje im nije mjesto. I o repu koji ih tjera. O repu koji brani od ugriza. Dakle, o slobodi. 
Ovo je jako važna priča.

Nastalo prema motivima narodne priče, Nikome pravo govori o želji da se udovolji okolini, pa i „cijelome svijetu“, kako bi se zadobila tuđa naklonost, potvrda o ispravnosti, te stvorio osjećaj prihvaćenosti, pri čemu dolazi do potiskivanja i odbacivanja vlastitih želja i stavova, a u konačnici i same osobnosti.
U vremenu u kojemu smo sa svih strana napadnuti agresivnim „odredbama“- kako treba izgledati, kako se ponašati, kako treba misliti, kako provoditi vrijeme, koju vrstu jogurta treba piti - a koje nastojimo ispuniti kako bi se - po tuđim mjerilima - ostvarili, bili uspješni i sretni, ukalupljeni, uklopljeni i potapšani po ramenu, valja se podsjetiti do koje mjere poništavamo sami sebe. Jer, kako god okrenuli, nekomu neće biti pravo. 

Ana Prolić